Blokovska termoelektrana u stambenoj zgradi »Ovi troškovi nastaju

Kombinirane termoelektrane (CHP) istodobno proizvode toplinu i električnu energiju. Za to se koriste različite tehnologije. U našem intervjuu stručnjak za provjeru troškova objašnjava troškove blokovskih termoelektrana za višestambene zgrade te kako i jesu li ti troškovi isplativi.

Pitanje: Koje troškove morate izračunati za CHP jedinicu u stambenoj zgradi?

Stručnjak za provjeru troškova: To se naravno može razlikovati ovisno o veličini stambene zgrade i broju stambenih jedinica, kao i o potrebnoj usluzi.

Troškovi nabave BKHW u stambenoj zgradi vrlo su visoki.

Čak i obiteljska kuća može koštati oko 25 000 EUR za kupnju - za višeobiteljsku kuću to je još skuplje, ovisno o individualnim potrebama za grijanjem. U svakom slučaju moraju se očekivati troškovi kupnje u rasponu od 25.000 do 55.000 EUR .

Uz to, mogu postojati troškovi međuspremnika, spremišta električne energije i, ako je potrebno, kotla s vršnim opterećenjem, koji može učinkovito ublažiti vrhove potrošnje u proizvodnji topline. Također se moraju uzeti u obzir troškovi instalacije.

Sustavi

Troškovi različitih sustava mogu se uvelike razlikovati. "Klasika" među CHP-ima su sustavi u kojima motor pokreće generator, koji istovremeno generira toplinu i električnu energiju. Ovi sustavi moraju raditi s fosilnim gorivima (nafta ili plin).

S druge strane, Stirlingov motor napaja se vanjskim izvorom topline, pri čemu vrsta izgaranog goriva nije bitna. U nekim se okolnostima za to može koristiti i jeftina biomasa.

Izračun profitabilnosti

Troškovi održavanja također moraju biti uključeni u ukupne troškove.

Pri izračunavanju profitabilnosti, uz troškove nabave, moraju se uzeti u obzir relativno visoki troškovi održavanja (najmanje 1.000 do 2.000 EUR godišnje) i troškovi izgorjelog goriva.

Uštede na troškovima za električnu energiju koju kupac proizvodi i od toga se mogu oduzeti, ako je potrebno i za dodijeljenu tarifu za ponovno unošenje - pri čemu je samoporaba električne energije u kući jeftinija alternativa u gotovo svim slučajevima.

Broj radnih sati godišnje koje sustav pruža također igra ulogu u izračunu profitabilnosti. Što je veći broj radnih sati pod punim opterećenjem, sustav učinkovitije djeluje učinkovitije, ali veći su troškovi održavanja (održavanje je potrebno svakih 5000 sati, 8.700 sati godišnje). U sustavima koji rade pod regulacijom topline (tj. Rade samo kada je potrebna toplina), broj radnih sati je manji, ali je učinkovitost nešto manja.

Sve primljene subvencije moraju se uzeti u obzir i u izračunu profitabilnosti: Uz jednokratnu subvenciju, na primjer, nadoknađuje se i porez na energiju za korištena goriva - to se u cijelosti vrši tijekom prvih deset godina rada, a zatim samo djelomično. Za svaki kWh proizvedene električne energije postoje dodatne subvencije od 0,0541 EUR po kWh proizvedene električne energije (prema važećem zakonu), koje se također moraju uzeti u obzir.

Primjer troškova iz prakse

U našoj stambenoj zgradi s tri stambene jedinice instaliran je sustav sa Stirlingovim motorom. Želimo napajati električnu energiju proizvedenu u javnu mrežu kako bismo dobili povratnu tarifu. Naša je kuća vrlo dobro izolirana i stoga ima vrlo niske potrebe za grijanjem.

Objavi cijena
Troškovi postrojenja 18.900 EUR
Spremište međuspremnika 2.500 EUR
U potpunosti košta instalacija 6.500 EUR
Veza na javnu mrežu (feed-in) 1.500 EUR
Ukupni trošak 29.400 EUR

Ovdje prikazani troškovi odnose se na specifičnu konfiguraciju sustava s vrlo niskim zahtjevima za grijanjem. U drugim slučajevima troškovi također mogu biti znatno veći, posebno ako sustav zahtijeva više snage ili ako postoji veći broj stambenih jedinica.

U našem slučaju jednokratna potpora iznosi paušalnu stopu od 1.900 EUR.

Pitanje: Kako se utvrđuju troškovi kogeneracije u stambenoj zgradi?

Troškovi CHP-a ovise o raznim točkama.

Stručnjak za provjeru troškova: Ovdje je ključno:

  • koji tip SPTE treba koristiti (klasične inačice na motorni pogon, sustavi sa Stirlingovim motorima, vodikovi sustavi)
  • je li potrebno i zagrijavanje s vršnim opterećenjem (kotao s vršnim opterećenjem)
  • hoće li se proizvedena električna energija sama trošiti ili vraćati u mrežu
  • treba li se kupiti dodatni međuspremnik ili spremište električne energije i u kojoj veličini
  • koje se subvencije mogu dobiti
  • koji troškovi nastaju za upotrijebljeno gorivo
  • koliko radnih sati sustav izvrši godišnje (kontrolirano toplinom ili stalno radi)
  • kakvi troškovi održavanja nastaju

Pri planiranju sustava, kao temelj treba koristiti vrlo detaljan izračun profitabilnosti kako bi se osigurala i profitabilnost sustava i razdoblje amortizacije za prilično visoke troškove stjecanja.

Zanimljivi članci...