Odricanje od poreza na imovinu zakonski je regulirana opcija za porezne obveznike da se oslobode dijela poreza na imovinu. Uz uspješnu prijavu, stanodavci, na primjer, mogu uštedjeti 25 ili 50 posto na porezu na imovinu, ovisno o okolnostima. Uvjeti za to navedeni su u odjeljku 33 GrStG (zakon o porezu na zemlju).
Odjeljak 33 GrStG: Uvjeti i oproštaji poreza na imovinu
Tekst Zakona o porezu na nekretnine kaže:
"(1) Ako se (…) normalna bruto dobit oporezive stavke smanji za više od 50 posto u slučaju izgrađenih nekretnina, a porezni dužnik nije odgovoran za smanjenje bruto dobiti, porez na nekretnine bit će 25 posto donijeti. Ako je smanjenje normalne bruto dobiti 100 posto, odbit će se porez na imovinu od 50 posto. (…) Uobičajena bruto dobit je (…) (2) u slučaju razvijenog zemljišta, uobičajena godišnja bruto najamnina koja se procjenjuje prema okolnostima na početku razdoblja odricanja. "
Stoga su bitni aspekti stavka za iznajmljivače a) iznos mogućeg izuzeća od poreza na imovinu i b) izrazi „normalna bruto dobit" ili „godišnja bruto najamnina" i c) uvjet da porezni dužnik nije odgovoran za smanjenje bruto dobiti. Posljednja točka posebno je prilično nejasna u zakonu i već je bila predmet pravnih sporova.
Smanjena bruto dobit i iznos oslobođenja od poreza na imovinu
Normalna bruto dobit je procijenjena uobičajena godišnja bruto najamnina, koja se procjenjuje na početku razdoblja odricanja. Što je dio godišnje bruto najamnine definirano je u odjeljku 79. BewG-a (Zakon o vrednovanju):
"(1) Godišnja bruto najamnina je ukupna naknada koju stanari (najmoprimci) moraju plaćati godinu dana na temelju ugovornih sporazuma na temelju statusa u trenutku utvrđivanja. Treba uključiti doprinose i sve ostale usluge stanara. "
Daljnja ograničenja i preciznije odredbe reguliraju kako se točno određuje godišnja bruto najamnina. To je važno: Ako se bruto dobit, tj. Ostvarena bruto godišnja najamnina smanji za više od 50 posto, može se odreći 25 posto poreza na imovinu. Ako se bruto dobit smanji za 100 posto (tj. Nisu zaprimljene uplate za najam), moguće izuzeće od poreza na imovinu iznosi 50 posto. To vrijedi samo ako za smanjenje nije kriv stanodavac.
Propis u § 33 GrStG sadrži određenu nepravdu, jer se gubitkom dohotka od 99 posto odriče identični dio poreza na imovinu kao i 50,1 posto. Odricanje od poreza na imovinu iznosi samo 50 posto ako postoji dohodak od 100 posto. Zakon poznaje samo ove dvije razine i tako žestoko pogađa neke stanodavce.
Za što smanjenje bruto dobiti nije odgovorno?
Za uspješnu prijavu za oslobađanje poreza na imovinu, porezni obveznici moraju dostaviti dokaze o smanjenju dohotka od imovine, a također i da sami nisu odgovorni za gubitak dohotka. Moguće objašnjenje nižih primanja jest da stanari nisu ispunili svoje obveze plaćanja, unatoč činjenici da su cijelo vrijeme bili unajmljeni. U takvom slučaju, vlasti obično prepoznaju smanjenje kao vlastitu krivnju.
Slično tome, postoje slučajevi u kojima su prirodne katastrofe poput udara groma i požara ili poplave razlog gubitka najamnine. Jer takvi događaji koji dovode do zabrane iznajmljivanja također nisu odgovornost iznajmljivača.
Izuzeće od poreza na imovinu također je moguća u slučaju strukturno uzrokovanog gubitka dohotka: posebno u ruralnim regijama istočne Njemačke zabilježen je ponekad dramatičan pad stanovništva, što dovodi do prekomjerne ponude životnog prostora i puzajućeg pada stanarine.
U svim slučajevima u kojima se upražnjeno mjesto navodi kao razlog, stanodavac mora dokumentirati svoje ustrajne napore kako bi postigao najam. Takvi napori uključuju novinske oglase, zapošljavanje brokera, obavijesti i objavljivanje ponuda najma na Internetu. Međutim, Viši upravni sud Rajne-Falačke presudio je da se trebaju koristiti veći i poznati portali zbog njihovog dosega, a ne samo privatnih početnih stranica ili stranica posrednika (OVG Rhineland-Palatinate, presuda od 02.05.2016., AZ 6 A 10971/15) . Čak i u strukturno slaboj regiji, iznajmljivači su dužni tražiti moguće stanare na sve ove načine, u protivnom je izuzeće od poreza na imovinu.
U nekim ruralnim regijama zabilježen je dramatičan pad stanovništva. To može dovesti do odricanja poreza na imovinu.
Kada je stanodavac odgovoran?
Međutim, ako su razlozi za djelomični ili potpuni nedostatak plaćanja najma od strane iznajmljivača, nije moguće odricanje poreza na imovinu. To je slučaj, na primjer, ako stanodavac nije uložio dovoljno napora da pronađe stanare.
Drugi razlog za odbijanje zahtjeva za izuzeće od poreza na imovinu daje se ako je potrebna najamnina precijenjena i stoga se ne mogu naći stanari. Stanodavac nije obvezan nuditi svoju imovinu po dampinškim cijenama. Međutim, mora ostati unutar uobičajenog raspona tržišnih cijena.
Vlasnik nekretnine također je odgovoran za slobodna mjesta zbog građevinskih radova (modernizacija, obnova). A ako se stan ne može unajmiti zbog lošeg stanja očuvanosti, ovo je upražnjeno mjesto također odgovornost iznajmljivača i ne opravdava odricanje od poreza na zemlju.
Prijava za oslobađanje poreza na imovinu: rokovi i kontakt osobe
Tijelo koje sastavlja procjenu poreza na imovinu prima zahtjev za oprost poreza na imovinu. U većini slučajeva ovo je općina, u Berlinu, Bremenu i Hamburgu porezna je uprava. Rok je uvijek 31. ožujka svake godine da se podnese zahtjev za ukidanje poreza na imovinu za prethodnu godinu. Do tog trenutka mora biti primljena barem jedna neformalna prijava, u protivnom prestaje pravo na odricanje od poreza na imovinu. Razlog i detaljni dokazi mogu se dostaviti naknadno. Međutim, poželjno je unaprijed točno dokumentirati kako su nastali kvarovi i što je učinjeno kako bi se ublažili ili spriječili.
Međutim, postoji iznimka od krajnjeg roka: Ako porezni obveznik pravovremeno ne dobije procjenu poreza na imovinu ili obavijest o izmjeni, razdoblje prijave ne završava do datuma navedenog u informacijama o pravnim lijekovima.
Nema odricanja poreza na imovinu ako se porez na imovinu smanjuje ažuriranjem jedinične vrijednosti
Porez na imovinu izračunava se, između ostalog, na temelju jedinične vrijednosti imovine. Ako se ta vrijednost smanji, na primjer zbog požara u dijelu zgrade, smanjuje se i porez na imovinu. To zahtijeva ekstrapolaciju jedinične vrijednosti. Ako se smanjenje bruto dobiti moglo uzeti u obzir ekstrapolacijom za razdoblje za koje se traži odricanje od poreza na imovinu, izuzeće od oduzimanja poreza na imovinu prema gore opisanim propisima (odjeljak 33 (5) GrStG). Stoga je bitno da se jedinična vrijednost ažurira.
